Imotski

Župa Biokovska, smještena na sjeveroistočnoj strani planine Biokovo, odavno je poznato kao kulturno i vjersko središte Zabiokovlja. Pripada općini Zagvozd i dio je Imotske krajine. Zahvaljujući svom položaju, ovo pitoreskno selo je idealno za posjet prekograničnim mjestima kao na primjer Međugorju (57 km ili 50-ak minuta vožnje automobilom). Od najbliže šljunčane plaže u Baškoj Vodi udaljeno je 25 kilometara. Dobilo je ime po tome što je sjedište župnika u 19. stoljeću bilo u staroj župi Vrdol, na području današnje Župe.P1080520

Sastoji se od nekoliko zaselaka među kojima je i onaj iz kojeg potječe vlasnik vile u Župi koji je ujedno i vlasnik Orbico grupe kojoj pripadamo. Zaseok Roglići poznat je po najljepšoj staroj kući u Župi istoimene obitelji koju je vlasnik 1994. obnovio i stavio pod zaštitu spomenika kulture. Odmah pokraj nje je i nanovo sagradio, tijekom Drugog svjetskog rata srušenu, kapelu Gospe Lurdske.

Upravo Bijakova, ime naših predaka za planinu Biokovo, dala je svoj obol ovdašnjem stanovništvu i othranila mnogo stoke, a zahvaljujući njoj i mirnom seoskom životu, u prošlosti su ljudi znali živjeti i 110, 120 i 130 godina. Stanovništvo je gradilo male drvene kuće, a otkako je izgrađena Napoleonova cesta, u Župi su se gradile sve bolje zidane kuće bliže toj cesti.

U posljednje vrijeme razvija se turizam: primjećuje se veća briga nadležnih za Zabiokovlje pa su se stručnjaci iz turizma, etnografije i drugih institucija skupa sa stanovništvom dali u sakupljanje etno-blaga ovoga kraja i nastoje ih oteti zaboravu. Novoizgrađena autocesta i tunel Sveti Ilija ubrzali su oživljavanje kako cijele Imotske krajine, tako i Župe.P1080536

Na taj način Župljani se vraćaju u svoj rodni kraj, grade obiteljske vile s bazenima najviše za potrebe turizma, teniska igrališta, konobe, obrađuju zemlju te se bave vinogradarstvom, stočarstvom, uzgojem voća i povrća.

Ovo je priča koju možete, ne samo vidjeti, već i sudjelovati u njoj ukoliko dođete u ovaj bogati kraj. Dobrodošli!

Prvi tragovi naseljenosti mogu se pratiti od neolitika o čemu svjedoče arheološki nalazi iz Grabovca i Zagvozda, a neprekidna naseljenost ovoga kraja od ranog brončanog doba (2000. do 1600. godine prije Krista) kada su ovdje živjeli nosioci cetinske kulture.

Nakon doseljenja ilirskog plemena Delmata u kasnom brončanom dobu koje je sagradilo gradinska naselja i njihovog poraza od Rimljana, Imotskoj krajini uslijedila je snažna urbanizacija što možemo vidjeti po ostacima rimskih municipija kraj Runovića i Lovreća.Roglićeva kuća, spomenik kulture

Prekretnicu u povijesti ove krajine imalo je Franačko Carstvo jer se pod njegovim političkim utjecajem u sastavu Hrvatske Kneževine oblikovala Imotska županija, tada nazivana Imota. Prostirala se na čitavom Imotskom polju, a danas se njena sjeverozapadna polovica nalazi u Hrvatskoj, a jugoistočna u Bosni i Hercegovini.

Nakon vladavine hrvatsko-ugarskih kraljeva, 1493. Imotsku krajinu osvajaju Osmanlije i njome vladaju 225 godina, ali ne ostavljaju dubokog traga zbog, između ostalog, buđenja katoličke svijesti pod okriljem franjevaca koji su je povezivali uz hrvatsko nacionalno biće. 1718. godine Požarevačkim mirom nastaje današnje razgraničenje kada je ujedno i dobila status krajine, tj. vojno-upravnog područja mletačke vojne uprave.

Propašću Mletačke Republike 1797. godine nastavljaju se mijenjati vlastodršci Imotske krajine: Austrija, Francuska, Kraljevina Jugoslavija, Federativna Narodna Republika Jugoslavija. Za vrijeme Domovinskog rata Imotska krajina nije bila izravno pogođena velikosrpskom agresijom, no veliki broj njezinih stanovnika borio se na svim hrvatskim bojištima.

Iako je gastronomija Dalmatinske zagore većinom ista u njenim različitim dijelovima, ipak postoje neke posebnosti koje izdvajaju određeni dio ovog kraja.P1080538

U Imotskoj krajini to je definitivno studenački sir koji se proizvodi od punomasnog kravljeg mlijeka te predstavlja najpoznatiji sir Dalmatinske zagore.

I ovdje su nezaobilazna jela s ražnja i ispod peke. Kao glavno predjelo, tu je uvijek kombinacija domaćeg sira i pršuta, kralja specijaliteta Dalmatinske zagore.

Pravo bogatstvo delicija imotskog kraja prikazat ćemo kroz nedjeljni ručak u različitim godišnjim dobima. Proljetni tanjuri puni su juhe, lešo janjetine, šalše od pomidora, pire krumpira te pečene teletine s krumpirima. Ljeti najbolje leži lešo ili pečena domaća kokoš, pečena janjetina te razni umaci.

U jesen aktualne su punjene paprike, gudica, pohani teleći medaljoni te zelena salata. Zima je rezervirana za tradicionalno jelo kaštradinu, jelo od suhe bravetine i ovčetine, s dodatkom rašćike, potomka divljeg kupusa.

Osim slanih specijaliteta, Imotski je poznat i po svojim kolačima od badema i oraha. Najpoznatija je imotska torta s puno bajama, malo brašna, maraskina i ljubomorno čuvan omjer sastojaka više od 150 godina. Pored nje, najveću popularnost imaju rafijoli, tijesto punjeno nadjevom od oraha, badema i s dodatkom aroma, najčešće domaće rakije.

Dalmacija je i regija vina što znači da su imotski podrumi također vrsni čuvari prvoklasne kapljice iz imotskih vinograda. Autohtono vino ovoga kraja je kujundžuša, osvježavajuće vino najviše prikladno uz ribu i plodove mora, sireve i salate. Od bijelih sorti tu su chardonnay, sauvignon, pošip, pinot sivi i žilavka, a crne trnjak i vranac.

Imotskom krajinom kružila je rečenica „što će ti i najskuplje jelo, ako nemaš onoga tko će ti ga pripremiti.“ Upravo je zajedništvo ono najvrjednije što možete ponijeti iz ovog bogomdanog područja.

Voljeli više kulturu ili sport, ili možda volite oboje podjednako, nećete ostati zakinuti za sadržaje u Imotskoj krajini.

Prije svega svakako preporučamo da dođete u Imotski za vrijeme Dana grada, 1. kolovoza, kada pored glazbene zabave, možete uživati u starim običajima i suvenirima: kovanje novčića, tradicionalna imotska jela, a kupiti možete bukare, zovnice, opanke…

Za one željne kulturnog uzdizanja tu je „Imotska sila“, tradicionalna ljetna kulturna manifestacija koja počinje na dan rođenja pjesnika Tina Ujevića 5. srpnja, i „Glumci u Zagvozdu“, gdje ćete moći vidjeti kazališne predstave iz cijele Hrvatske, ali i slušati glazbene koncerte.

Uspon na Biokovo sjevernom stranom planinskog masiva nikako ne smijete propustiti ako ste ljubitelj avanture. Na raspolaganju su vam planinarski domovi i veći broj označenih staza.

Jedna od najljepših pustolovnih utrka u Hrvatskoj održava se u srpnju upravo u Imotskoj krajini. U Imo Adventure ili „Sedam jezera“, kako se još utrka naziva, ekipe se natječu u trčanju, plivanju, ronjenju, kajaku i penjanju cijelom Imotskom krajinom: poljskim stazama, jezerima, rijekom Vrljikom, strmim liticama, kanjonima…

Posjetiti:

Kao i ostale regije u Hrvatskoj, Imotska krajina obiluje prirodnim i umjetničkim ljepotama.

Obavezno posjetite grad Imotski čija se gradska jezgra razvila u podnožju srednjovjekovne tvrđave Topane. Prepoznatljive četiri usporedne ulice okomito povezuju stepenice, „imotski skalini“, kojih je toliko mnogo da im se ni ne zna točan broj.

Posebne atrakcije su dva krška jezera u neposrednoj blizini gradske jezgre, Modro i Crveno. Prvo zna potpuno presušiti pa tada lokalno stanovništvo zna i odigrati koju nogometnu utakmicu, a potonje je dobilo ime po crvenim stijenama.

Već spomenuto Prološko blato u uvodu predstavlja jedno od posljednjih poplavnih krških polja u Hrvatskoj. Poseban je otočić Manastir koji strši iz vode: na njemu se nalaze ostaci franjevačkog samostana iz 17. stoljeća.

Posjetite i Zelenu Katedralu u Prološcu Donjem, 6 kilometara udaljenog od Imotskog. To je pučki naziv za crkvu na otvorenom. Od spomenika i arheoloških nalazišta prisutni su ostaci bazilike u Zmijavcima te stećci, nadgrobni spomenici s uklesanim prizorima iz svakodnevnog života kojih najviše ima na lokalitetu Gljivica kraj Ciste Velike.

Tako mali kraj, a tako puno za doživjeti! Sretno!

Vile u blizini

Župa

Imotski
8
Od € 137