Hvar, jadranski biser, nesumnjivo je najpopularniji hrvatski otok ponajviše zbog Sunca koje ga neumorno obasjava najvećim dijelom godine, ali i zbog pregršt zanimljivosti i aktivnosti: radišni, darežljivi i druželjubivi Hvarani će vam ih prezentirati na svom osebujnom forskom (hvarskom) dijalektu i, još k tome, s vama sudjelovati u njima!

            Osobita i vretenastog izgleda okružuje ga nekoliko kanala: Hvarski, Šćedrovski, Viški i Neretvanski. Četvrti je otok po veličini na hrvatskom dijelu Jadrana. Okružuju ga otoci Šćedro, Zečevo, Paklenih otoka i hridi Lukavci.

            Hvar je najsunčaniji otok; godišnji prosjek trajanja sjajenja Sunca je 2783 sata. Bogat je biljnim vrstama (više od 1150, a toliko ih imaju pojedine europske zemlje na svom čitavom teritoriju!) i prekriven bujnom, vazda zelenom makijom.

            Na zapadnom dijelu otoka turistički je najatraktivniji grad Hvar tako da su ostala mjesta Brusje, Velo i Malo Grablje, Milna, Zaraće, Sveta Nedjelja, Dubovica te Sveti Klement i Palmižana hvarska izletišta.

            Središnji dio otkriva najveće otočko polje na Jadranu, dok su se u uvalama smjestili Stari Grad, Vrboska i Jelsa. Krajnji istočni predio otoka ima povijesni naziv Plame i vlasnik je pretpovijesnog nalazišta u Grapčevoj spilji te naselja Bogomolja, Gdinj, Poljica, Zastražišće i Sućuraj.

            Otok bogate i duge turističke tradicije redovito dobiva najviša mjesta na top-listama najljepših otoka i najpoželjnijih destinacija inozemnih časopisa. Kao mjesto posjeta mnogih slavnih osoba (Beyonce, George Clooney, David Beckham, Brad Pitt…) i sam je postao slavan i prepoznatljiv u čitavom svijetu.

 

Arheološki nalazi govore da je otok Hvar bio naseljen još u 4. tisućljeću prije Krista. Pronađeni u Grapčevoj i Markovoj špilji svjedoče o visokoj neolitskoj kulturi onodobnih stanovnika, hvarskoj kulturi, koju odlikuje jedinstvena obojena keramika. Vidljivi su i komunikacijski dodiri s južnom Italijom i vučedolskom, dunavskom kulturom.

            Iliri svojim dolaskom početkom 2. tisućljeća pr. Kr. uspostavljaju novu kulturu i ostavljaju za sobom ilirske gradine. Potiskuju ih grčki doseljenici s otoka Parosa i na području današnjeg Starog grada osnivaju grad Pharos 384. godine pr. Kr. kojeg osvajaju Rimljani 219. godine pr. Kr.

            Hrvati dolaze na otok u 7. i 8. stoljeću, prihvaćaju kršćanstvo starosjedioca te mu daju ime Hvar. Iduća stoljeća su turbulentna zbog brojnih ratova i smjena vlasti: neretljanska, hrvatska, ugarska, bizantska smjenjivala su se sve dok 1278. hvarska komuna nije donijela odluku o stupanju pod mletačku upravu.

            Iz tog razdoblja hvarski plemići i pučani ostavili su nam znamenite crkve, palače, ljetnikovce, današnji raster gradova, važna književna djela. Duhovni razvoj nastavio se i za vrijeme austrijske vladavine kada se uređuju otočke luke i rive, grade se svjetionici i putovi.  Osniva se Higijeničko društvo Hvar, prvo te vrste u Europi, i njime se začinje hvarski turizam.

            Kroz gotovo 70 godina dviju Jugoslavija sve se podređuje turizmu te se napuštaju tradicionalna otočka zanimanja (poljoprivreda, ribarstvo, pomorstvo) oblikujući današnji urbanitet otoka i način života stanovnika.

 

Hvarska kuhinja je, naravno, mediteranska kuhinja. Povijesnim mijenama došli su i kontinentalni okusi, a otkrićem Amerike nove namirnice, krumpir i rajčice. Usprkos tome, hvarski kuhari zadržali su izvorni okus i miris, a novine prihvaćali samo kako bi poboljšali jelo.

            Od ribljih jela na prvom mjestu je hvarska gregada, složenac od različite ribe, pokoje školjke i raka te krumpira. Brujet je isto jelo uz dodatak vinskog octa, a s njime se poslužuje palenta, ali ako više volite rižu, možete naručiti rižoto na toć od brujeta.

            Ukusne juhe spravljaju od ribe kuhane na lešo: škarpina, mol, pauk, tabinje, šampjer… Zimi su aktualne sušene ribe tabinja, ugor ili dimljene gira i bukva. Nezaobilazne su gradele na koje Hvarani peku sve ribe, a naći će se i školjke te jastozi.

            Mesna jela predvodi hvarska pašticada s njokima spravljena na jedinstven način od goveđe ruže. Kozletinu i janjetinu spremaju na sve načine i tako stvaraju prvoklasne delicije: ispod peke, na ražnju i gradelama, lešo kuhane na juhu. Znaju na tanjuru imati i divljač (zec, vepar), a od domaćih životinja kopuna, kokoš ili kunića. U jesen možete okusiti puževe vinogradnjake na gulaš.

            Artičoki s bobom, graškom i blitvom te divlje šparoge su proljetni, lešo tikvice ljetni, a blitva, čimuli (kupus) i divlje zelje zimski specijalitet. Sva ova hrana popraćena je sa začinima koji im daruju neponovljiv ukus, a u njima prednjači neizostavno hvarsko maslinovo ulje. Začinske biljke ružmarin, kadulja, neven, šafran, majčina dušica, lovor, bosiljak… kraljice su svakog lonca.

            Nakon svega ovoga svoje nepce valja zasladiti dobrim desertom i autohtonim vinom. Krokant, pandoleti (tijesto i bajami), hroštule, medenjaci, kotonjada (kuhane, pasirane i sušene dunje), sirnice natjerat će vas da ih jedete u neograničenim količinama.

            Ipak, ako vam dosadi, odmorite se uz autohtone sorte hvarski plavac, drnekuša, bogdanuša i prč, a u posljednje vrijeme sađeni su  cabernet souvignon i pošip.

            Ono što je dalo kvalitetan uzlet ovdašnjem vinogradarstvu je angažiranje privatnih vinara koji su izgradili svoje podrume i punionice. Tako imamo vina Tomić, Duboković i Huljić iz Jelse, Plenković (Sv. Nedjelja), Plančić (Vrbanj), Carić (Svirče), Luviji (Hvar)…

 

Iako Hvar obiluje mnogim dobro razvijenim sportskim aktivnostima, najrašireniji je biciklizam. Otok je pogodan za bicikliranje zahvaljujući svojoj konfiguraciji, ravnim i brdskim stazama te asfaltiranim cestama ili makadamu. Također, brojna su mjesta na kojima možete unajmiti bicikl ukoliko niste došli svojim.

            Šest je biciklističkih ruta koje polaze i završavaju u istom mjestu; dvije iz Starog Grada, po jedna iz Hvara, Jelse, Poljica i Dugog Dolca.

            Jednako zanimljivo žiteljima otoka, ali i turistima je ronjenje. Hvarsko podmorje obiluje mnogim bogatstvima, ali neke od lokacija se posebno ističu: rtovi Pelegrin, Kabal i Smočiguzica, uvale Grčka, Tatinja i Zala Luka te neizostavni Pakleni otoci.

            Središnji dio Hvara je planinarsko područje, omiljeno i ne odveć zahtjevno. Na otoku je markirano oko 110 kilometara atraktivnih putova uz koje postoje klasični planinarski domovi za okrepu i odmor. Do najvišeg vrha, sv. Nikole ima 628 metara.

            Uređena su i penjališta za slobodno penjanje: Šuplja stina blizu Svete Nedjelje, Velika Stiniva te lokacije u Straćinama i Milni. Naravno, i zabava na moru ima svoje predstavnike: jedrenje na dasci, vožnja kajakom, skijanje na moru i deep water soloing.

            Nakon napornog sportskog dana, otok Hvar nudi i brojna mjesta za opuštanje i zabavu: restorani, kafići gdje možete i pikado zaigrati, popularni disko klubovi u kojima zabava traje do jutra, mirne kale gdje možete poslušati dalmatinsku klapu… Otok Hvar je svijet u malom!

Posjetiti:

Najsunčaniji otok u Hrvatskoj u sebi ima sloj žive povijesti, netaknute prirode, hedonizma pretočenog u hranu, piće i ples. K tome, svaki grad u njemu priča nam svoju priču.

            U Hvaru, na zapadnom dijelu otoka, ne propustite razgledati katedralu i franjevački samostanu smještene u centru, a tu je i najstarije komunalno kazalište u Europi koje se nalazi u zgradi Arsenala. Preko puta se nalaze Pakleni otoci, niz prekrasnih otočića i hridi čije će vas pitome uvale oduševiti.

            Središnji dio otoka se ponosi Starim Gradom, ostavštinom grčkih kolonizatora. Utvrđena renesansna vila Tvrdalj pjesnika Petra Hektorovića ističe se romantičnim perivojem, a ne zaboravite i razgledati Muzej grada u palači Biankini. Najneobičniji spomenik je Hora ili Ager Pharensis, parcelizacija polja koju su napravili Grci. Točno se vide pravokutne čestice omeđene suhozidom.

            Blizu Starog Grada je mjesto Vrboska sa crkvom tvrđavom i pinakotekom crkve sv Lovrinca, a odmah do nje je Jelsa u kojoj se krije renesansno-barokni trg i jednako stilski raznolika crkvica sv Ivana. 7 kilometara od nje je Humac, jedinstveno kameno naselje, a nekada pastirski stan.

            Na jugu otoka nalazi se impozantna Grapčeva špilja, nalazište kultnog mjesta neolitskih otočana, a vrijedi posjetiti i otok Šćedro 2 milje dalje od otoka Hvara.

Vile u blizini

Cvita

Otok Hvar
8
Od € 200

Dane

Otok Hvar
8
Od € 218

Mare

Otok Hvar
8
Od € 200