Postoje nedoumice i nekoliko teorija u vezi nastanka Dubrovnika (lat. Ragusa): najvjerojatnije je nastajao čitav niz stoljeća. Tome u prilog govore nalazi nakita iz željeznog doba na Lokrumu, ilirskog i grčkog novca iz 3. stoljeća pr. Kr., fragment nadgrobnog kamena u spomen rimskim vojnicima (1. – 3. stoljeće). Širi se dolaskom Hrvata nakon napuštanja antičkog Epidaura (današnji Cavtat) u 7. stoljeću.

Do 1205. godine Dubrovnik je pod zaštitničkom palicom Bizanta, kada pada pod mletačku vlast. 1358. prihvaća ugarsku vlast no uspio je osigurati maksimalnu autonomiju: vješti diplomati isposlovali su kod ugarskog kralja teritorij, mogućnost da sami biraju kneza i ostale pogodnosti. U ovo doba dubrovačka komuna dobiva naziv Dubrovačka Republika.

Najjače razdoblje Republike je od 1433. godine do velikog potresa i požara 1667. godine. Tada je Dubrovnik najznačajnije pomorsko-trgovačko središte na Jadranu. Potpuno je izgradio državnopravni sustav, a samostalnost je održavao plaćajući harač Turcima.

Nakon 1667. uslijedilo je borba za opstanak i političko čuvanje nezavisnosti. U 18. stoljeću opet je kratko prosperirao zahvaljujući gospodarskoj obnovi u pomorskoj trgovini, no Napoleon ukida Dubrovačku Republiku 1808. godine, a odlukama Bečkog kongresa 1815. Dubrovnik je pripojen Austriji, a time i ostatku Dalmacije i Hrvatske.

Dubrovačka gastronomija je tradicionalna južnodalmatinska kuhinja. Delicije ovoga kraja su jednostavne, spravljene od svježih namirnica bez puno dodataka, uz neizostavno korištenje maslinova ulja da istakne sočni okus plodova uzgojenih na ekološki očuvanoj zemlji.

            Njegov položaj na moru diktira i ponudu na stolu tako da, kada dođete u ovaj kraj, obavezno probajte brodet od jegulja i žaba iz neretvanske doline, stonske kamenice, dagnje i ribu tek izvađenu iz mora, salatu od hobotnice, u ulju pržene gerice ili na gradelama pripravljene sarđele.

             Od ostalih jela tu su janjetina i teletina ispod peke, divlja patka, zelena menestra, šporki makaruli (posebna, cimetom obogaćena vrsta tjestenine).

            Ako se želite upoznati pobliže s desertima ovog mediteranskog bisera, preporučamo vam posjet u veljači kada se slavi dan zaštitnika Grada, sv. Vlaha. Na svečano uređenim stolovima naći će se rožata, krema od jaja s preljevom karamele, kotonjata, slatki žele od dunja te posebno atraktivni arancini, kandirana korica od naranče i bruštulane mjendule, karamelizirani bademi.

            U Konavlima kušajte kolač mantalu od mošta, tradicionalni božićni kolač.

            Najpoznatija vina okolice Dubrovnika su crna Pošip, Grk i Rukatac s otoka Korčule, Malvazija iz Konavala te najpoznatiji s poluotoka Pelješca, sa padina Postupa, Plavac Mali.

             Jedno se posebno ističe iz potonje sorte, a to je vino Postup Branko Roglić. Uzgojeno je na južnoj strani Pelješca gdje je zemlja škrta i daje manje grožđa, no to mu daje bolju kakvoću.

            Ovo jako vino s preko 30 grama ekstrakta je skladno i lako prepoznatljivo: njegov profinjeni, puni i lagano trpkasti okus koji ublažava sadržaj šećera, obuzeti će vas i odvesti u posve novu galaksiju užitaka, a rubinsko crvena boja i intenzivan miris raja učiniti da se osjećate kao kraljevi.

             Ako vas Dubrovnik svojom povijesnom baštinom nije uvjerio koliko je lijep, sigurno će vas njegova kuhinja zadržati za stolom. Uživajte!

Osim velikog izbora kafića, vrhunskih restorana hrane iz cijeloga svijeta, lounge barova i klubova, Dubrovnik se diči i jednom od najljepših plaža na svijetu, Banjama.

            Smještena u centru grada, ova šljunčana plaža ima pogled na zidine i otok Lokrum, a plaža na poluotoku Lapadu nosi ime kao ona brazilska – Copacabana. Obje nude niz zabavnih i sportskih sadržaja: iznajmljivanje skutera i pedalini, vožnja na banani, paragliding…

            U Dubrovniku je mnogo terena za golf i tenis, ali ovaj grad nudi i druge rekreacijske sadržaje kao što su ronjenje, jahanje konja i magaraca, jedrenje, jeep i buggy safari na Srđu… Za one malo manje zahtjevne, tu su staze za jogging i bicikliste.

Posjetiti:

Prvo što se preporuča vidjeti u Dubrovniku su, naravno, gradske zidine koje se, sa svojim poznatim tvrđavama Revelin, Bokar, Minčeta i sv. Ivan, nalaze među najbolje očuvanim fortifikacijskim građevinama na svijetu.

            Dah će vam oduzeti i tvrđava Lovrijenac, gibraltar Dubrovnika, simbol slobode i otpora, a iz Onofrijeve fontane možete uzeti pitke vode. Obavezno razgledajte i kneževu radnu sobu u Kneževom dvoru, a u palači Sponza spomen sobu poginulim hrvatskim braniteljima.

            U samom centru je mnogo crkava i preporučamo da posjetite sve, ali nemojte zaobići crkvu sv. Ignacija iznad monumentalnog stubišta na trgu Ivana Gundulića jer se posebno ističe ljepotom unutrašnjosti. Ako želite vidjeti sve ovo kao na dlanu, popnite se na brdo Srđ iznad grada s kojega se pruža veličanstven pogled.

            Okolica ovog jadranskog bisera jednako je veličanstvena: arboretum Trsteno se nalazi 20-ak kilometara od Dubrovnika, zidine u Stonu (54 km) najduži su fortifikacijski sustav u Europi, na poluotoku Pelješcu (70 km) uživati ćete u vinima, a na otoku Mljetu, samo sat vremena vožnje brodom udaljen od Dubrovnika, u nacionalnom parku s dvama jezerima.

            Ovo i još mnogo toga vas čeka kao melem za oči.