Kao i kod ostalih gradova u Dalmaciji, povijest Makarske seže do antike. U 4. stoljeću nalazimo prvi spomen Inariona kao stanice na obalnoj cesti Salona-Narona (Vid kraj Metkovića), a u aktima salonitanskog sabora od 4. svibnja 533. godine navodi se Muccurum kao mjesto u kojem je utemeljena biskupija.

            18. rujna 887. održala se velika bitka između Mletačke Republike i Neretvanske kneževine u kojoj je poginuo sam dužd Petar Kandijan. Mlečani su nakon toga sklopili ugovor s hrvatskim knezom Branimirom o plaćanju danka za slobodnu plovidbu Jadranom i trgovanje.

             U narednim stoljećima, u borbama za vlast, smjenjivali su se bribirski knezovi, bosansko-hercegovački vladari, ugarsko-hrvatski kraljevi i Venecija. Pod današnjim imenom Makarska se prvi put spominje 1502. godine.

            Grad je pripojen Mletačkoj republici 1684. godine. Pod stogodišnjom vladavinom mletačkog lava nastajali su temelji budućeg grada. Narednih stotinjak godina, za vrijeme francuske i austrijske vladavine, grad doživljava svoj kulturni i gospodarski uspon.

            Najznačajniji i najutjecajniji hrvatski pisac u povijesti, fra Andrija Kačić Miošić, rođen je upravo u ovom kraju, naselju Brist, a naziva ga se „hrvatskim Homerom“.

 Kao dio nacionalne, vjerske i tradicijske baštine, blagdani se od davnina obilježavaju u hrvatskim obiteljima. Tijekom tih svetih dana, osim što obilježavamo vjerski događaj ili svečanu prigodu druge vrste, blagujemo hranu naših starih koja se još i danas priprema.

Kuhinja Makarskog primorja, iako dosta slična gastronomiji Dalmacije zbog pripadnosti istoj, ima svoje tradicijske recepte vezane za određena godišnja doba ili blagdane.

            Karakteristično pokladno jelo ovog područja je pašticada s njokima ili makarunima (tjesteninom). Desert su fritule. Pred kraj korizme počinjale su pripreme za veliki kršćanski blagdan Uskrs, koji je svaka kuća trebala dočekati sa sirnicama i garitulama na stolu.

            Tijekom ljetnih vrućina dominiraju lešo inćuni, pamidor i murtela s maslinovim uljem na gradele, smokve, kolači kotonjada i kumpet.

            Za vjenčanja se rade sitni, suhi kolači koji duže traju. Na samoj svečanosti dolaska po mladu častilo se pršutom, sirom, juhom i lešadurom (kuhana hrana). Za večeru se poslužuje juha, pašticada, njoki, pečeno meso, a za desert razni kolači: torta od krokanta, rafioli te najpoznatija slastica makarskog područja torta Makarana, kolač od badema i oraha.

            Zimski mjeseci rezervirani su za kiseli kupus i kaštradinu. Kroz cijeli prosinac peku se razni, uglavnom suhi, trajni kolači: medenjaci, mandulet, arancini, rožata, bobići. Na Badnjak se tradicionalno jede riba, najčešće bakalar, a na Božić i Novu godinu pašticada.

            Kušajući jela naših starih, upoznajemo njihov način života. Nudeći isto vama, našim gostima iz drugih krajeva svijeta, dijelimo znanje i ljubav kako prema hrani tako i prema ljudima koji je blaguju.

Makarska je prepoznatljiva po 2 kilometra dugoj pješčanoj i šljunčanoj plaži. Krije u sebi mnoge uvučene uvale pune turističkog sadržaja, hotela te ugostiteljskih objekata s dalmatinskim specijalitetima.

            U njenoj blizini nalazi se teniski centar s jedanaest teniskih igrališta, a na predjelu Osejava je sportski kompleks s igralištima za nogomet, ragbi, košarku, rukomet, atletiku, te igrališta za male sportove.

            U hotelima na Makarskoj rivijeri ima mnogo bazena, među kojima je i centar za medicinsku rehabilitaciju Biokovka sa najsuvremenijim fitness-centrom te kompletnom fizikalnom terapijom.

            Za probati ekstremne sportove tu su paragliding (letenje padobranom i zmajem), sportsko penjanje na stijenama, gorsko planinarenje, brdski biciklizam, traking, speleološke aktivnosti, odnosno spuštanje u jame. Ako više volite vodene aktivnosti za vas su jedrenje na dasci, ronjenje, rafting na Cetini, jedrenje i jet-ski.

Posjetiti:

Grad podno Biokova sigurno nije veliki kao Split, ali je njegova rivijera jednako atraktivna.

            Centar Makarske diči se zvjezdarnicom i još poznatijim malakološkim muzejom u franjevačkom samostanu sa svojom turistički najpoznatijom i raritetnom kolekcijom morskih puževa i školjkaša Jadrana te cijeloga svijeta.

            Ljubitelji prirode doći će na svoje zahvaljujući parku prirode Biokovo s planinarskim stazama kojima možete ići sve do vrha sv Jure i botaničkim vrtom Kotišina na primorskim obroncima planine.

            Poluotoci sv. Petar i Osejava sa svojim šumovitim parkovima također su u konkurenciji najljepših krajeva Makarske koji je i omeđuju svaki sa svoje strane. Na samom ulazu u grad nalazi se i hrvatsko lurdsko svetište Vepric, privlačno hodočasnicima iz cijeloga svijeta.

            Podbiokovska naselja Podgoru (9 km udaljena od Makarske), Bašku Vodu (15 km), Brela (15 km), Tučepe (4 km) i ostale bisere nemojte propustiti posjetiti jer će vas svojom jednostavnošću i posebnošću učiniti da im se vratite i opet stvarate uspomene.