Povijest Braca započinje još u paleolitiku. To znamo zahvaljujući spilji Kopačina između Supetra i Donjeg Humca gdje su arheolozi potvrdili postojanje ljudskih zajednica. U brončanom i željeznom dobu Iliri naseljavaju otok te nam ostavljaju brojne gradine (najpoznatije su Rat kod Ložišća, Velo Gračišće kod Selaca i Koštilo kod Bola.)

            Iliri su najvjerojatnije dali otoku ime. Prvo se zvao „Brentista Elaphusa“ od ilirske riječi „brentos“, a znači „jelen“ (ilirska kultna životinja čiji su ostaci nađeni na otoku). Današnje ime potječe od talijanske riječi Brazza.

            Osnutkom rimske provincije Dalmacije, na Braču nije bilo ustanovljeno veće naselje, ali su dokazi rimske prisutnosti ipak bili brojni: villae rusticae, cisterne, pojila za stoku, tijesci za vino i ulje, sarkofazi, ostaci pristaništa kao što su Splitska, Bol i uvala Lovrečina.

            Upravo su Rimljani otvorili prvi kamenolom između Škripa i Splitske koja je postala najvažnija luka za prijevoz kamena do Salone i cijele Dalmacije. Brač je postao poznat po svojem drevnom kamenu jer su bogati slojevi vapnenca pogodovali razvoju ovog obrta.

             Do 13. stoljeća Brač se razvio do komunalne uprave s vlastitom organizacijom, upravnim službama i propisima. Na čelu komune stajao je knez koji se ranije birao među otočkim plemićima, a od 1420. ga je slala Venecija jer je od tada započela svoju dugotrajnu upravu.

             Za vrijeme turskih napada Brač je postao utočište čitavim zajednicama koje su bježale pred Turcima. Ostavile su mnoštvo tragova na otoku, uključujući mjesta Zmajeva špilja i Pustinja Blaca, a tvrđave Cyprian Žuvetića, Aquilla i Dešković još uvijek stoje.

                Od kraja 18. stoljeća do danas Brač je bio pod Francuskom, Austro-ugarskom Monarhijom i Jugoslavijom sve do osamostaljenja Republike Hrvatske.

Iako je kuhinja otoka Brača obilježena ribom i morskim plodovima zbog svog zemljopisnog položaja, gastronomijom najvećeg dalmatinskog otoka dominira – janjetina!  Posebice ona mlada koja još nije pasla aromatično mediteransko bilje nego samo majčino mlijeko.

            Takva je na glasu su već od antičkih vremena, a posebno su cijenjeni autohtono bračko jelo „vitalac“, janjeće iznutrice koja se nabadaju komad po komad na tanki ražanj, butalac, nadjeveni janjeći but (natrljan aromatičnim biljem, zaliven na kraju vinom) i janjeći „tingul“ (pirjana janjetina).

            Znamenita je i bračka pašticada, nešpikovana i kuhana izrezana na komadiće pa ukuhana u gustom toću punog teških mirisa i snažna okusa.

            Na bračkim stolovima vidjet ćete, a preporučamo vam da i okusite, sve vrste hrane od uzgojenih grahorica poput fažola, slanutka, biži ili boba, spravljene s manistrom, suhim mesom i pancetom ili mesom.

            Kao i ostali dalmatinski otoci, Brač se ističe i bogatim maslinicima koji daju visoko kvalitetno ulje. Jedno takvo je i Orvas maslinovo ulje, extra djevičansko. Dobiveno od ručno branih maslina iz vlastitih maslinika na područjima Dubrave u Pučišćima i Bunje u Sumartinu, ima okus po plodu, gorko je i pikantno.

            Tajna je u zdravim, svježim maslinama, minimalnim vremenskim razmakom između branja i prerade te u samo 0.10 % slobodno masnih kiselina. Sve je to posuto s puno sreće i smijeha domaćih ljudi koji ovo jedinstveno ulje rade s puno ljubavi. I baš zato ga morate probati!

            Od slatkih jela obavezno probajte hrapoćušu, tortu punu mljevenih badema i rukom rezanih oraha. Procip je pastirski mladi sir koji se reže na kriške i peče u karameliziranom šećeru.

            Ako želite okusiti neka prošla vremena onda probajte „smuticu“ ukusni napitak spravljen od 4/5 svježeg kozjeg mlijeka i 1/5 crnog vina, koju je preporučivao još Hipokrat. Kao i ostali brojni brački specijaliteti ostajo je očuvan od antike sve do danas.

            Sve ovo uopće ne bi imalo onaj brački štih bez varenika – ukuhanog mošta od grožđa koji dozrijeva u boci i nekoliko godina te prvorazrednog dodatka jelima. Ovaj slatkastoopori začin je prirodni multivitamin i multimineral, a zanimljivo je i da se smatra jakim afrodizijakom.

            Još uz čašu crnog plavca malog zabava na ovom otoku delicija je zagarantirana!

Kao svaki otok i Brač ima za ponuditi – sve.

            Bez sumnje su najljepše plaže: uglavnom su kamenito-šljunčane, a nalaze se u uvalama okružene borovom šumom ili niskim raslinjem. Najpoznatija je Zlatni rat u Bolu te Lovrečina blizu Postira, a iznenaditi će vas podatak da se u Sumartinu može kupati i u luci: toliko je čisto naše more!

            Cijeli otok isprepleten je pješačkim i biciklističkim stazama. Prve se ističu poljima maslina u blizini Sutivana, volite li gastronomiju onda je za vas gurmanska pješačka staza Dolce Vita u okolici Supetra, a kroz putove Herkulesa prošetajte da upoznate bračke kamenolome.

            Biciklističke ture započinju u Sutivanu i idu od vrha Vidove gore do mora. Na taj način ćete upoznati i bogatu krševitu i poljoprivrednu unutrašnjost Brača.

            Iz Supetra, gospodarskog središta otoka, organiziraju se izleti na ostale srednjodalmatinske otoke, Hvar i Vis, ali i u Split te njegovu okolicu. Možete zaigrati tenis, nogomet, a za one željne morske zabave tu su jet-ski, ronjenje, skijanje i daskanje na moru. Iste sportove nudi i Bol uz dodatak parasailinga, vuče padobranom i ekstremnih sportova trekkinga, slobodnog penjanja, paraglidinga.

            Ova dva mjesta prednjače i u noćnom životu s diskotekama i noćnim barovima, ali cijeli otok odiše veseljem, glazbom, dalmatinskim delikatesama u restoranima i konobama, plažama pogodnim za obitelji s djecom i još mnogo ostalih uspomena koje ćete ponijeti sa sobom.

Aktivnosti:

Budući da je Brač najveći otok u Dalmaciji, kad bismo istaknuli sve o dvadeset i dva naselja koliko ih on ima, ne biste stali čitati do preksutra. Izdvojiti ćemo samo veće posebnosti.

            Za vidjeti povijesni kontinuitet ovog otoka preporučamo špilju Kopačinu u blizini sela Donji Humac, pretpovijesno nalazište u kojem su nađeni najstariji tragovi čovjeka na Braču; zavičajni Muzej otoka Brača u Škripu, najstarijem naselju na otoku od Supetra udaljenog 10 kilometara.

            U njegovoj neposrednoj blizini su i rimski kamenolomi Rasohe, Plata i Zastražišće, izvori slavnog bračkog kamena kojim je građena Dioklecijanova palača, a možda i Bijela kuća u Washingtonu. Arheološka nalazišta iz 5. stoljeća su u uvali i predivnoj pješčanoj plaži Lovrečina kod Postira.

            U blizini Postira je i eko-etno selo Dol, a pravi dar prirode je i Zmajeva špilja u blizini sela Murvica na jugu Brača, 7 kilometara od Bola, posebna po reljefnim utiscima zmajeve glave. Pustinja Blaca na pola puta između Bola i Milne ističe se muzejom koji je nekada bio samostan i opservatorij.

            Ne propustite Pučišća i kamenoklesarsku školu gdje možete vidjeti radionicu i izloške učenika, a u selu Mirca Muzej maslina i maslinova ulja kako biste doznali kako se na Braču stoljećima proizvodilo ulje.

            Većinu gore navedenoga i ostale srednjodalmatinske otoke možete vidjeti s najvišeg vrha jadranskih otoka, Vidove gore smještene iznad Bola.