Iako se kao grad Šibenik spominje u 11. stoljeću, tragovi naseljenosti uočavaju se još u prapovijesno doba, točnije u neolitiku kada cvate Danilska kultura. U željeznom dobu naseljavaju ga Liburni, ilirsko pleme koji su kao vrsni pomorci imali kontrolu nad ovom prirodno najzaštićenijom lukom na Jadranu.

            Šibenik je najstariji samorodni grad u Hrvatskoj. Hrvati su, nakon što su naselili ova područja, najvjerojatnije u 9. stoljeću izgradili utvrdu (castrum) Šibenik koja je u početku imala administrativno-vjerski i obrambeni značaj. Prvi put se spominje 1066. godine u ispravi kralja Petra Krešimira IV. zbog čega se i naziva Krešimirovim gradom.

            U 12. stoljeću priznaje suverenitet ugarsko-hrvatskih kraljeva, a 1298. godine, postaje grad s novoosnovanom biskupijom. Tada se Šibenik izjednačio u pravno-političkom položaju s drugim slobodnim gradskim komunama na jadranskoj obali što mu je omogućilo brži napredak.

            Za razdoblja vlasti Mletačke Republike (1412. – 1797.) doživljava gospodarski i kulturni razvoj, a od turske opasnosti uspješno se brani. Uslijedile su potom austrijska pa kratkotrajna francuska vlast, da bi opet sve do 1918. godine bio pod Austro-ugarskom.

            20. stoljeće obilježeno je usponima i padovima ponajviše zbog ratova, no osnutkom Republike Hrvatske postaje središte Šibensko-kninske županije te kao takav se širi i razvija svoju bogatu turističku ponudu.

Kao i većina dalmatinske kuhinje, i šibenska gastronomija diči se dualnošću, a samim time i bogatstvom: morski meni iz čistog plavog mora hrana je šibenskog primorja, dok se zaleđe ističe mesnim jelima.

            Jednostavna priprema te upotreba isključivo svježih namirnica osnovne su značajke ove kuhinje. Riblji specijaliteti su  buzare od rakova ili školjaka, brudeti, rižoti od plodova mora ili ukusne riblje juhe.

            Posebnost mesnog menija je peka. Riječ je o tradicionalnoj posudi nalik na željezno zvono koja se prekriva žarom, te se tako „zarobljena“ hrana peče nekoliko sati. Izvrsni prilozi tome mogu biti pečeni krumpiri i zelena salata.

            Specijalitet ovoga kraja je i skradinski rižoto koji se sprema po tradicionalnoj recepturi i kuha više od 12 sati!

            Čuveni pršut iz drniškog kraja ima certifikat zaštićenog autohtonog proizvoda.  Proces njegove proizvodnje traje čak 18 mjeseci a uključuje soljenje morskom solju, prešanje i sušenje na dimu, buri i jugu.

            Sir je neizostavan ukoliko se odlučite jesti pršut. Osobito ako je to slani, grudasti sir iz mišine koji sazrijeva u sušenom ovčjem mijehu punih četrdeset dana. Osim ovako spremljenog sira, i soparnjak je tradicionalno jelo; tijesto nadjeveno mješavinom maslina, smokava i maslinovog ulja poslužuje se i jede hladno.

            Sve ove delicije najbolje su u seoski uređenim gospodarstvima oko gradova Drniša, Knina i Skradina koji su nadaleko poznati i po staroj krčmarskoj tradiciji te gostoljubivosti domaćina.

            Zasladiti se možete ukusnim tradicionalnim desertima – rožatom, fritulama, kroštulama, bajamima, žižulama ili pak kraljicom ovdašnjih delicija – skradinskom tortom, finom slasticom od koštunjavog voća bez imalo brašna.

            Nakon svega ovoga, ne preostaje vam ništa drugo nego popiti koju kapljicu vina primoštenskih vinograda, čiji je okus ovjenčan brojnim priznanjima. Preporučujemo i desertna vina poput maraštine i prošeka, te više vrsta domaće rakije, koju ćete u znak tople dobrodošlice dobiti posluženu sa suhim smokvama.

Osim onoga što je čovjek napravio svojim rukama, možete razgledati i bogomdanu majku prirodu u okolici Šibenika te okušati se u aktivnostima koje ona nudi.

            Ako ste u Šibeniku, onda imate jedinstvenu priliku obići čak četiri nacionalna parka: Krka (16 km udaljen od Šibenika), Paklenica (130 km), Plitvička jezera (184 km) te Kornati (15 morskih milja).

            Vrijedna posjete su i dva parka prirode, Velebit (180 km) i Vransko jezero (46 km). Etno selo Delmati (22 km) i sokolarski centar (8 km) pokazati će vam svu ljepotu pastolarnog kraja, a možete obići i šibenske otoke te jednako živopisne gradiće Skradin (15 km), Rogoznica (34 km), Primošten (27 km) i Vodice (12 km).

            Zaljubljenici u sportske aktivnosti imati će bungee jump na šibenskom mostu, paintball, penjanje i planinarenje, ronjenje atraktivnim podvodnim lokacijama oko otoka Žirje, pješačenje stazama NP Kornati i NP Krka, biciklizam u Šibeniku i Zatonu gdje su brojne biciklističke staze. Sport i ljubav prema životinjama spojili su konjički klubovi gdje možete naučiti jahati.

            Ukoliko ste više morski tip, možete unajmiti brod ili jedrilicu te kajak, a oni željni zabave imaju Solaris aquapark 1,5 km izvan Šibenika. Od šibenskih plaža preporučamo šljunkovite Banj i Jadriju te Rezalište koja je od Šibenika udaljena 6 km, a plavu zastavicu ima pješčana plaža u Solaris beach resortu.

Posjetiti:

Kada dođete u Šibenik, a želite se upoznati s njegovom poviješću, ne morate uzimati nikakve vodiče i  knjige, samo prošećite središnjim gradskim trgom jer on predstavlja pravu malu povijesnu enciklopediju.

            Tvrđave sv Nikole i sv Ivana te Barone (Šubićevac) stoje kao podsjetnik na obranu od turskih navala, a katedrala sv Jakova oduševljava umjetničkom i graditeljskom vrijednošću.

            Osim sakralnih građevina od kojih su neke muzeji i galerije, Šibenik se ponosi i kneževom palačom koja je danas Muzej grada te palačama gradskog plemstva od kojih svaka nosi neku latinsku poruku na svom dovratniku.

            Oduševit će vas i srednjovjekovni samostanski mediteranski vrt u sklopu samostana sv Lovre, jedini samostanski vrt takve vrste u Hrvatskoj, i arheološko nalazište Danilo 17 kilometara udaljeno od Šibenika koji čuva neolitsku danilsku kulturu.

            Svemu ovome obol daje i uniformirana gradska straža nalik onoj srednjovjekovnoj koja vam dočarava doživljaj prošlosti.