Većina gradova i naselja koje Splitska rivijera nudi na svojoj niski bisera su osnovali Grci: Aspalathos (Split), Tragurion (Trogir), Epetion (Stobreč), Issa (Vis), Stari grad na Hvaru (Pharos), dok su nam Rimljani ostavili Salonae (Solin), Oneum (Omiš), Pituntium (Podstrana).

Nakon provala Avara i Slavena početkom 7. stoljeća područje rimske Dalmacije svelo se na najuže teritorije upravo gore navedenih gradova i naselja. Formalno su bili pod jurisdikcijom bizantskog cara do vremena hrvatskih kraljeva Petra Krešimira IV. i Dmitra Zvonimira u 11. stoljeću koji su ih priključili ostatku Hrvatske.

Poslije propasti hrvatske narodne dinastije, kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije ušlo je 1102. godine u personalnu uniju s Ugarskom. Ladislav Napuljski Anžuvinac prodao je 1409. Dalmaciju Mletcima te su dalmatinski gradovi ušli u snažnu, dobro organiziranu i tada najjaču sredozemnu državu.

Već u 16. stoljeću ovdašnji stanovnici bivaju izloženi turskim napadima pa niču brojne utvrde, kule i zidine. Venecija je uspješno odolijevala tim napadima, no ipak izmučena višestoljetnim ratovima prestaje postojati 1797. kada njeni posjedi na Jadranu pripadnu Austriji koja je 104 godine jačala gospodarski i kulturni život.

Kroz turbulentno 20. stoljeće ispunjeno trima ratovima, gradovi na Splitskoj rivijeri istaknuli su se kao borci za slobodu.

Brojna povijesna previranja te vladari različitih zemalja ostavili su ovom području i njegovim stanovnicima brojne narodne običaje, spomeničke znamenitosti, kulturne manifestacije i etničku raznolikost. Upravo se u tome krije vrijednost splitskog područja od kojeg, nakon što ga posjetite, naučite mnogo i poželite mu se vratiti po još.

Dalmatinska kuhinja jedinstven je spoj mediteranskih, venecijanskih, turskih i srednjoeuropskih utjecaja, odnosno primorske i otočke kuhinje prožete kulinarskim osobitostima Dalmatinske zagore.

 Atraktivnost mnogih dalmatinskih jela je u kvaliteti namirnica: ribe koja je ukusnija od mediteranske konkurencije, prirodno uzgojenog povrća i mesa poput otočke janjetine ili kozletine iz „ekološkog“ uzgoja.

Pravim splitskim jelima i jelima koja potječu s tog područja stoga se smatraju ona koja su se udomaćila i spremala od lokalno uzgojenih namirnica: sve vrste tijesta s mesnim ili povrtnim umacima poput manistre ‘u suvo’ ili ‘na pome’, pašticada s njokima, punjene paprike, ‘šniceli u šugu’, brudeti i bakalari, plodovi mora i meso spremljeni na fino kuhanu lešadu ili pečeno na roštilju (gradele)…

Ako želite pak zasladiti svoj život kada dođete u Dioklecijanov kraj, kušajte slastice poput rožate i rafiola iz Trogira, palačinki, krafna, paradižota, kroštula, fritula, sirnica, hvarskih paprenjaka…

Lokalni specijaliteti su poljički soparnik iz omiškog kraja (pita od blitve, mladog luka i peršina, s dva sloja tijesta), Dioklecijanove palačinke iz Solina, pašticada na trogirski…

Zahvaljujući svojoj raznovrsnosti, u gastronomiji splitske rivijere svatko može naći nešto za sebe. Stoga, prestanite čitati ovaj članak i krenite u istraživanje božanstvenih okusa prikladnima samo za vaše nepce.

Splitska rivijera nije samo lijepa, već nudi i čitav niz sadržaja i aktivnosti.

            Osim pješačkih i biciklističkih staza na Marjanu, isto možete prakticirati i duž obale od Rive, preko pješčanih plaža Bačvice i Firule do šljunkovitih Žnjan i Trstenik koji se diči i plavom zastavom.

            Na Bačvicama obavezno zaigrajte picigin, sport u kojem igrači udaraju dlanom lopticu nastojeći da ona ne padne u more. Windsurfing možete probati na Žnjanu kada puše jugo, a na Kašteletu, marjanskoj plaži, kada puše maestral.

            I ostala mjesta na rivijeri Omiš, Duće, Jesenice, Podstrana nude prelijepe plaže s kafićima, lounge barovima, restoranima, zabavnim sadržajima poput jet-skija, iznajmljivanja brodova, kajaka ili uživanja u morskim trampolinima.

            Ako pak volite adrenalin, rijeka Cetina će vam ispuniti sve želje: u okolici Omiša na kanjonu rijeke Cetine moći ćete probati canyoning, kayaking, i rafting. Okušajte se i u ziplinama, jurnjavi na žicama u visini i do 1000 metara. Za one izdržljivije tu su hiking i treking na brdima oko Omiša.

Posjetiti:

Na ovom nizu dragulja usred kolajne koja se zove Dalmacija, najjače sjaji dragulj Split. Nastao je od palače rimskog cara Dioklecijana sagrađene 305. godine kojom se najviše i ponosi.

            Odiše antikom, ali ako malo dublje istražite ovu monumentalnu građevinu koja je na popisu UNESCO-ve svjetske baštine, vidjeti ćete gotičke, renesansne i barokne palače unutar nje. Na zvonik katedrale sv. Duje se možete popeti, a ako dotaknete palac kipa Grgura Ninskoga, ostvarit će vam se želja.

            Izvan palače nalazi se tvrđava Gripe, još uvijek živi svjedok obrane od Turaka i dom Pomorskog muzeja. Ako više volite prirodu, tik iznad Splita prostire se brdo Marjan koje ga brižno čuva i nadzire. Isprepleten pješačkim i biciklističkim stazama te šljunčanim plažama osim ljepote pruža i aktivni odmor.

            Split je odlično sjedište ako želite upoznati njegovu okolicu: grad-muzej Trogir oduzeti će vam dah očuvanošću utvrda i povijesnih spomenika, gusarski grad Omiš najbolje možete vidjeti s utvrda Mirabela i Fortica, svaki od sedam Kaštela priča svoju jedinstvenu priču, a kada budete išli u Solin, nekadašnju Salonu, shvatiti ćete zašto je nekada bila glavni grad Dalmacije.